Poslovne vijesti - Hrvatska

Nema opasnosti od pada građevinskog sektora

U kolovozu su, prema kalendarski prilagođenim indeksima, nastavljene pozitivne godišnje stope rasta obujma građevinskih radova, koje kontinuirano traju od lipnja 2020. Kalendarski prilagođen rast iznosio je 5,4 posto na godišnjoj razini (u odnosu na 7,4% u srpnju).

Prema izvornim indeksima, godišnja stopa rasta iznosila je također dva posto. Na mjesečnoj razini, prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima, obujam građevinskih radova bio je manji za 0,9 posto. Uz pozitivne godišnje promjene koje su zabilježene od početka godine, u razdoblju od siječnja do kolovoza, kalendarski prilagođen obujam građevinskih radova bio je veći u prosjeku za 8,4 posto. Prema izvornim indeksima godišnja stopa rasta u promatranom razdoblju iznosila je 6,6 posto.

“Prema podacima HNB-a, poslovni optimizam u građevinarstvu i dalje je iznad dugoročnog prosjeka, iako je u kolovozu blago smanjen. Štoviše, kontinuirano nadmašuje pokazatelje pouzdanja u trgovini, uslugama i industriji. Navedeno ne iznenađuje s obzirom na snažnu potražnju za građevinskim uslugama u proteklom razdoblju”, poručuje Elizabeta Sabolek Resanović, analitičarka RBA.

Podržano europskim sredstvima, građevinarstvo nastavlja sa solidnom dinamikom rasta, premda analitičari primjećuju usporavanje. Na polagano “kočenje” upućuje i skromniji rast vrijednosti novih narudžbi (+2,4% godišnje u prvoj polovini 2025., dok je na razini 2024. iznosio gotovo 12%). Istovremeno je dozvola za građenje u prvih osam mjeseci 2025. bilo 2,3 posto manje nego u razdoblju siječanj-kolovoz 2024.

Obnova nakon potresa

“Pretpostavljamo da bi raščlamba komponenti investicija u bruto domaćem proizvodu uvelike pokazala snažnu aktivnost opće države u ovom sektoru. Građevinarstvo bi trebalo nastaviti s umjereno pozitivnim trendovima u 2026. pri čemu će izvore rasta financirati raspoloživim sredstvima iz europskih fondova. Pri tome treba imati na umu da nam na raspolaganju, osim sredstava iz Višegodišnjeg financijskog okvira, stoje još barem tri tranše iz Programa za oporavak i otpornost (3,7 milijardi eura). Dakle, investicijska aktivnost prema našim očekivanjima sugerira i dalje relativno snažan doprinos investicija BDP-u odnosno sektora građevinarstva bruto dodanoj vrijednosti u narednim tromjesečjima”, smatra Elizabeta Sabolek Resanović.

S povećanjem obujma građevinskih radova, porasla je i vrijednost dovršenih građevinskih projekata, iako s malim zakašnjenjem. Umjeren rast bio je vidljiv do 2022. godine, kada je dovršetak infrastrukturnih projekata započetih u ranijim godinama počeo snažnije doprinositi ukupnoj vrijednosti.

“To se može pripisati nekoliko čimbenika, uključujući obnovi nakon potresa koja je stvorila snažnu potražnju nasuprot sporijoj ponudi, ulaska Hrvatske u eurozonu koji je potaknuo veće projekte s višim standardima, kao i značajnog porasta plaća posljednjih godina uz solidan rast BDP-a. Među tim pokretačima važno je napomenuti i da su kućanstva akumulirala više depozita, što je povećalo njihov apetit za ulaganjem, dok je sam građevinski bum bio vidljiv u samoj potražnji za kupnjom betona posljednjih godina. Kako su prihodi kućanstava rasli, učinak dohotka i supstitucije omogućio je veću potrošnju, što je prirodno podiglo vrijednost građevinskih projekata, trend koji je u skladu s kontinuiranim povećanjem obujma koji smo već primijetili u posljednjih deset godina”, kaže Damian Bhaskar, analitičar InterCapitala.

Dodaje kako treba uzeti u obzir i nekoliko drugih pokazatelja, a najznačajniji je broj izdanih građevinskih dozvola, koji je naglo porastao krajem 2022. i početkom 2023. Usporedbe radi, u 2015. ukupan broj dozvola iznosio je 6328, porastao je na 11.564 u 2023. godini, na 11.823 u 2024., dok je u prvih sedam mjeseci ove godine dosegao 6889. To ukazuje na umjeren, ali i dalje solidan razvoj građevinske aktivnosti u kratkom roku. Očekivana vrijednost ovih radova slijedila je istu putanju, povećavajući se s 2,77 milijardi eura u 2015. godine na 7,02 milijarde eura u 2023., zatim na 7,54 milijarde eura u 2024., dok je u prvih sedam mjeseci 2025. već iznosila 4,13 milijardi eura.

Rast troškova gradnje

Realno, najveći problem građevine ostaje nedostatak kvalitetne radne snage. Domaći građevinski sektor dugo se suočava s izazovima vezanim uz nedostatak radnika, potaknut pritiscima na plaće iz zemalja s višim plaćama poput Austrije i Njemačke, kao i neusklađenošću između obrazovanja i potreba tržišta rada. Kratkoročno gledano, ovaj problem je djelomično ublažen uvozom stranih radnika.

Od drugog tromjesečja 2015. do drugog tromjesečja 2020. troškovi gradnje po metru kvadratnom porasli su za samo 10 posto, što se danas čini gotovo nevjerojatnim. Od drugog tromjesečja 2020. do drugog tromjesečja 2025. povećanje je iznosilo čak 59,5 posto. Rastući troškovi potaknuti su prije svega višim plaćama, strožim građevinskim standardima, obilnim priljevom kapitala, članstvom u eurozoni, potrebom za ulaganjem ušteđevine, pa čak i društvenim učinkom gdje odluka jednog kućanstva o gradnji ili obnovi potiče druge da slijede taj primjer.

“Iza nas je čitavo desetljeće neprekidnog rasta obujma gradnje, rastuće vrijednosti projekata i naglog povećanja troškova i cijena stanova, dinamiku koja je podržala BDP, ali i pogoršala priuštivost, posebno za mlađe generacije. Rješavanje ovih pritisaka zahtijeva strukturne reforme u područjima kao što su građevinska regulativa, urbano planiranje, promet, porezna politika i ponuda stanova, koja ostaju nerazvijena ili prečesto oblikovana populističkim mjerama. Bez takvih promjena, sektor riskira ulazak u ciklus u kojem rast troškova i cijena i dalje nadmašuje rast plaća i depozita, držeći nekretnine nedostupnima sve većem dijelu stanovništva”, zaključuje Bhaskar.